35. godina tradicije, iskustva, stručnosti i kvalitete, te potpunost i brzina usluge!
Istraživanje koje je nedavno predstavljeno u Europskom društvu za humanu reprodukciju i embriologiju je otkrilo da bolest desni može utjecati na mogućnost žene da ostane trudna. Sudionicama istraživanja koje su imale bolest desni trebalo je u prosjeku 7 mjeseci da zatrudne, a ženama sa zdravim desnima 5 mjeseci. Smatra se da je uzrok upala desni. Najbolji način za prevenciju bolesti desni je redovito četkanje zubi i čišćenje zubnim koncem.
Smanjenje rizika od preranog prijevremenog poroda
Nova studija objavljena u časopisu American Journal of Obstetrics & Gynecology je otkrila vezu između upotrebe ne alkoholne antibakterijske vodice za ispiranje usta i prijevremenog poroda. Nakon analize 226 žena sa paradentozom, znanstvenici su otkrili da su žene koje su dva puta dnevno ispirale usta sa vodicom za 75 posto imale manju šansu da će imati prijevremeni porod. Znanstvenici smatraju da bi okidač za prijevremeni porod mogla biti upala zubnih desni, prenosi Huffington Post.
Problemi sa začećem
Istraživanje koje je nedavno predstavljeno u Europskom društvu za humanu reprodukciju i embriologiju je otkrilo da bolest desni može utjecati na mogućnost žene da ostane trudna. Sudionicama istraživanja koje su imale bolest desni trebalo je u prosjeku 7 mjeseci da zatrudne, a ženama sa zdravim desnima 5 mjeseci. Smatra se da je uzrok upala desni. Najbolji način za prevenciju bolesti desni je redovito četkanje zubi i čišćenje zubnim koncem.
Povećani rizik od srčanih problema
Nekoliko istraživanja je povezalo upalu i infekciju zubnih desni sa srčanim problemima. Otkriveno je da osobama sa paradentozom prijeti dva puta veći rizik da će patiti od koronarnih bolesti, nego onima koji nemaju tu bolest. Razlog je to što zbog nebrige o zdravlju zubi bakterije iz usta mogu ući u krvni tok i uzrokovati infekciju u srcu i plućima. No liječnici napominju da od loše dentalne higijene nećete dobiti srčane bolesti, ali ako ste već izloženi drugim faktorima koji povećavaju rizik od dobivanja srčanih bolesti, loša oralna higijena će tome pridonijeti.
Povećani rizik od demencije
Studija objavljena 2007. u časopisu Journal of American Dental Association je otkrila vezu između osoba koje puno zuba izgubile prije 35. godine života i povećanog rizika pd demencije. Iako je u ovoj studiji utvrđeno da postoji veza između gubitka zubi i rizika od demencije, ne zna se dali gubitak zubi uzrokuje demenciju.
Veza s dijabetesom
U studiji iz 2007. provedenoj na štakorima, znanstvenici su kod štakora otkrili vezu između paradentoze i dijabetesa kod životinja kojima je već prijetio povećan rizik da obole od dijabetesa.
Veza sa zdravljem pluća
Još jedna studija objavljena u časopisu Journal of Periodontology je otkrila da postoji veza između paradentoze i plućnih bolesti, poput upale pluća i akutnog bronhitisa.
Naslage se najbolje uklanjaju zubnom četkicom i pastom koja bi trebala sadržavati fluor. Zube treba prati najmanje dva puta na dan. Najvažnije i najtemeljitije pranje treba biti navečer poslije zadnjeg obroka. Jutarnje pranje je dobro obaviti nakon doručka.
Zubna četkica mora biti nova, ne starija od dva do tri mjeseca. Pasta se nanosi na suhu četkicu i unosi u usta bez ovlaživanja. U ustima ima dovoljno tekućine za stvaranje pjene. Zubi se četkaju najmanje tri minute pazeći da se isčetkaju sve dostupne površine: obrazne, jezične i grizne plohe. Dlačice četkice se usmjere pod kutom od 45° prema duljoj osi zuba, utiskuju se u međuzubne prostore te između ruba zubnog mesa i zuba. Pokreti su vibracijski i elipsodni s određenim pritiskom. Četka se odvojeno gornja i donja čeljust počev od zubnog mesa prema griznoj plohi. Svako područje se četka 10 – 15 s, odnosno 10-tak pokreta četkicom.Grizne plohe se četkaju pokretima naprijed natrag. Stražnje plohe gornjih i donjih sjekutića četkaju se kružnim i pokretima gore dolje prednjom polovicom četkice. Posebnu pozornost treba obratiti na područje vrata zuba uz zubno meso jer su tu naslage najtvrdokornije i manje dostupne čišćenju. Tek kad su zubi temeljito isčetkani ispiru se usta vodom. Električna četkica se preporuča samo kao nadopuna običnoj četkici. Utvrđeno da nije učinkovitija od obične četkice. Ona se može koristiti prije i nakon večernjeg pranja.
Četkanjem se očiste tri od pet ploha stražnjih zubiju, odnosno dvije od četiri plohe prednjih zubi. Da bi se očistile preostale dvije plohe, one postranične, potrebno je koristiti zubnu svilu.
Trideset do 40 cm zubne svile se omota oko srednjih prstiju svake ruke, prihvati se palcem i kažiprstom, ostavljajući 3-5 cm slobodno. Palacem se svila usmjerava između gornjih zuba a kažiprsitma između donjih. Svila se treba uvoditi u međuzubni prostor nježno cik-cak pokretima pazeći da se ne ošteti zubno meso. Svila se omota oko zuba i povlači gore – dole klizeći prema površini zuba te blago ispod ruba zubnog mesa. Svaki zub se ponaosob čisti neupotrebljenim dijelom zubne svile.
Uspješnost pranja može se provjeriti tableticama s bojama – revelatorima koja se mogu nabaviti u ljekarni. Taj test pomaže otkrivanju mjesta koja se slabije četkaju u svrhu korekcije.
Parodontološki bolesnici ili nosioci fiksnih protetskih naprava – mostova trebaju koristiti i dodatna sredstva za uspješnu higijenu kao što su tzv. interdentalne četkice i vodeni tuševi.
Redovito i pravilno provođenje oralne higijene rezultira oralnim zdravljem – zubima bez karijesa, zdravim zubnim mesom i oralnom sluznicom. Tada su posjete stomatologu uglavnom u svrhu kontrolne. Ukoliko dođe do stomatoloških radova oni su trajniji a komplikacije su rjeđe. Sve to u konačnici dovodi do estetskog i funkcijskog sklada, a nije zanemariva i financijska komponenta stomatoloških usluga.
To su male, posebno konstruirane četkice koje služe uklanjanju plaka s interdentalnih prostora. Ove prostore je samo djelomično moguće očistiti klasičnim četkicama, budući da one svojim vlaknima ne mogu doprijeti u dubinu interdentalnog prostora. Stoga se za čišćenje ovih teško dostupnih mjesta koriste interdentalne četkice koje su oblikom i dimenzijama prilagođene interdentalnim prostorima. Valjkastog su oblika, a vlakna su im postavljena poput žbica na kotaču bicikla – zrakasto se šire iz središta gdje su učvršćene za držač. Dolaze u nekoliko veličina koje se izabiru prema veličini interdentalnog prostora. U pravilu stražnji zubi imaju šire interdentalne prostore od prednjih, a postoje i individualne razlike u njihovoj veličini.
Interdentalne četkice se koriste drukčije nego klasične – one se jednostavno uvedu u interdentalni prostor i potom izvuku. Pri pokretima uvođenja i izvlačenja zrakasto postavljenja vlakna uklanjaju interdentalni plak. Pri prvom korištenju interdentalnih četkica često nastupa kratkotrajno krvarenje, što je normalno i uobičajeno. Naime, kod ljudi koji ne koriste interdentalne četkice, u interdentalnom prostoru uvijek postoji određena količina plaka. Zbog plaka je gingiva blago upaljena i prilikom uvođenja interdentalne četkice reagira krvarenjem. Pravilnim provođenjem interdentalne higijene ovo krvarenje se postupno smanjuje i nakon nekog vremena (oko tjedan dana) potpuno nestaje. Praćenje smanjenja krvarenja može poslužiti kao metoda samokontrole učinkovitosti interdentalne higijene – prestanak krvarenja ukazuje na odsutnost plaka, odnosno dobro očišćene interdentalne prostore.
Interdentalne četkice preporuča se koristiti kao nadopunu klasičnom četkanju. Dakle, nakon svakog četkanja trebalo bi dodatno očistiti i interdentalne prostore. U nedostatku vremena i strpljenja, većina ljudi rijetko (ako uopće) prakticira tako redovitu uporabu interdentalnih četkica. Uzevši ovo u obzir, smatra se da upotreba interdentalne četkice svaka dva dana (uz redovito i pravilno četkanje klasičnom četkicom) može dati zadovoljavajuće rezultate u pogledu interdentalne higijene.
Svakako treba više pažnje posvetiti oralnoj higijeni prije ugradnje implantata da bi stvorili što bolji uvjeti u usnoj šupljini. Treba koristiti zubnu četkicu s mekanijim vlaknima zaobljenih vrhova koja su gusto postavljena, pored manualne četkice ako je do sad niste koristili, trebate početi koristiti i međuzubne četkice koje u potpunosti prodiru u prostor između zubi.
Nakon ugradnje implantata svi se okolni zubi moraju temeljno očetkati kako ne bi došlo do onečišćenja rane. Do dva tjedna nakon zahvata preporučljivo je koristiti razne preparate za ispiranje usne šupljine i treba nabaviti izrazito mekanu mikro četkicu za postoperativnu higijenu rane kao i interdentalna četkice s plastificiranom žicom koja neće oštetiti implantat ili prečke. Za bolji učinak možete na interdentalnu četkice staviti sasvim malo paste za zube. Vrlo je važno da se nakon ugradnje zubnih implantata osim redovne oralne higijene posjeti stomatolog i napravi kontrola barem dva do tri puta godišnje.
Zubi naše djece su dragocjeni. Važno je naučiti ih da se brinu o zubima još od najranije dobi.Oralnu higijena moraju shvatiti na isti način kao i osobnu higijenu. Prava zaštita zubi od karijesa se mora obavljati redovito.
Četkanje je prvi korak dentalne higijene, to je ono što moramo činiti u borbi protiv karijesa. Bakterije karijesa se hrane ostacima hrane koju konzumiramo. Zato poslije jela moramo dobro isprati usnu šupljinu. Da bi bilo djelotvorno, četkanje zubiju se obavlja tri puta dnevno, a trebalo bi trajati između 2 -3 minute. Nije samo važno četkati po zubima, nego treba izmasirati i zubno meso koje je sklono upalama i infekcijama. Četkanje nije 100% garancija za zaštitu od karijesa, ali to je najsigurnije.
Četkanje treba učiti od malih nogu, to je jedini način da se ukorijeni i postane navika.
Propadanje je postupno uništenje zubnog tkiva. Evolucija karijesa na zubima je lukava, jer na prvi pogled ne vidimo ništa i ne osjećamo ništa. Eventualno možemo primjetiti kredaste bijele točkice na zubima. Kad propadanje postane bolno tada je šteta već prevelika i upitno je hoćemo li moći izliječiti zub.
Zubni karijes razvija u četiri faze :
• Faza uništavanja vanjske zubne cakline
• Faza uništavanja zubne kosti (dentina)
• Faza uništavanja zubnog cementa
• Faza uništavanja unutrašnjih zubnih vlakana (pulpe)
Neliječenje završava propadanjem i smrću zuba, a može uzrokovati lokaliziranu ili generaliziranu infekciju. Zubni karijes, bolest zubiju, ne bi se trebao uzimati olako. Ako se propadanje liječi na vrijeme, zub može biti spašen.
Što je čovjek bez svojih zubiju?! Zubi su vrijedna imovina koja pridonosi estetskom izgledu, ali omogućuje nam da se nahranimo i da ispravno izgovaramo glasove.
Zubni korijeni su prisutni od rođenja. Postoje dvije vrste zubi. Prvo rastu mliječni zubi, a njih zamijene trajni zubi. Nezdravi zubi vežu za sebe gomilu problema, tako da o njima moramo voditi brigu uz dobru higijenu koja će ih zaštiti od propadanja. Sjaj na zubima će vam pomoći da bolje objasnite svojem djetetu kako zubi rastu i kako se održavaju.
Važan je i izbor četkice za zube. Električne četkice za zube nisu efikasnije od manualnih. Četkica za djecu je posebno prilagođena njihovim potrebama.
Četkica prikladna za našu djecu mora ispuniti tri jednostavne kriterije:
• Fleksibilnost u kosi
• Veličina glave
• Oblik kista
Dobra potpora za održavanje zubi je antimikrobna fluoridna vodica za zube jer ona može isprati mjesta koja nismo uspjeli zahvatiti četkicom. Osim vodice za ispiranje odličan alat za higijenu zubi je zubni konac. Njime možemo temeljito očistiti tijesne prostore među zubima. Fluoroterapija se također preporučuje kao prevencija karijesa. Fluor pomaže u sprečavanju ili usporavanju demineralizacije i propadanja zubi.Mnogi stomatolozi uključuju površinsku fluorizaciju u redovito čišćenje zubi.
Čišćenje zubiju se ne može raditi generalno. Moramo ih četkati, ispirati i glancati redovito jer ne želimo bolesti poput karijesa, gingvitisa i paradontopatije. Njega zubiju se obavlja najmanje tri puta dnevno, a nekad i više ako je to potrebno. Zubi su važni za lijep osmijeh i potrebni su nam u svakodnevnom hranjenju i komunikaciji.
